promocija knjige 'Od BADIJE DO MOSKVE' postala 'mini-svečanost'
MVP KOŠARKAŠKI TRENER Dražen Cesar se u knjizi predstavio i kao trener i kao čovjek
- Kada vidim tko se sve okupio danas,
mogu reći da sam ja danas najbogatiji čovjek na svijetu – poručio je
Dražen Cesar na promociji svoje knjige 'Od Badije do Moskve', koja je
okupila gotovo 300 uzvanika.
U hotelu Turist u utorak navečer održana je promocija knjige
Dražena Cesara 'Od Badije do
Moskve', a ona je okupila gotovo tristotinjak ljudi, na
pravoj 'mini svečanosti' košarke i sporta općenito.
A to je zaslužna naravno i sama knjiga i njezina tema, ali još više i Dražen Cesar, iskren, pomalo samozatajan tip, odličan košarkaški trener, koji je u skromnim lokalnim okvirima napravio jako mnogo za varaždinsku košarku, i sport općenito.
- Knjiga je nastajala praktički cijelu trenersku karijeru, 25 godina, zadnjih pet godina pripremana, pisana zadnju godinu dana, a zadnja tri mjeseca sam živio knjigu od 0-24 sata – istaknuo je autor Dražen Cesar.
U publici brojna ugledna sportska imena
Bila je to prava košarkaška 'priredba', program je vodio bivši novinar i sportski kroničar Nenad Kovačić, a za glazbeni program je bila zadužena Bruna Hercigonja, koja je otvorila promociju svojom izvedbom pjesme posvećene Draženu Petroviću 'Život leti kapetane'.Među brojnim gostima na promociji su se našli i hrvatski izbornik Veljko Mršić, ali i biviši izbornik Jasmin Repeša, bio je tu i Matej Mamić, donedavno čelni čovjek Cedevite. Nisu tu nedostajali niti predstavnici drugih sportova, bio je tu i izbornih Zlatko Dalić, ali i Dražen Besek, Branko Ivanković, Tomislav Vrbnjak, potom karatisti, hrvači, brojni drugi sportaši.
Jedan od njih svakako je i Neven Jerbić, koji Dražena (Pižona) zna od uličnih haklova i natjecanja po školskim prvenstvima. Prisjetio se Jerbić i Cesarove igračke karijere, koja ipak nije bila tako 'skromna', kako često sam Cesar ističe. Prisjetio se tako Jerbić i kako su i on i 'Pižon' igrali u 'legendarnoj' biškupečkoj Mladosti, da su 'odrastali' na asflatnim igralištima, jer onda su dvorane bile luksuz.
- Sjećam se negdje prekdraj devedesetih kada je Pižon otišao u vojsku, kako se vratio s nadimkom Gallis, što vam dobro govori kakav je bio igrač. Bio je izuzetno brz, snalažljiv, s vicom u igri, asistencijama ispred bremana, podvaljivao ispod ruku kao Jason Kidd ili Steve Nash. A znao je ući i u seriju trica kao dans recimo JJ Barea ili JJ Redick – istaknuo je Jerbić, sportski kroničar, danas novinar i urednik na Radio Ludbregu, i sam autor nekoliko knjiga.
Bili su i suigrači u Galleru, početkom devedesetih, a zajedno su i krenuli na trenerskom seminaru na Badiji, s kojim i počinje Cesarova knjiga, na početku trenerskog puta.
On je započeo u Varaždinu, s mladima u KK MWM Agro Co, potom u Focusu, gdje je Dražen bio trener od 1996. do 2000. godine, da bi svoj prvi veći trenerski uspjeh Dražen ostvario s košarkašicama u ŽKK Vindi.
Klub koji je pokrenuo učitelj tjelesnoga, i veliki košarkaški radnik, Zlatko Knolmajer, stigao je 2000. godine. Predsjednik kluba tada je bio Nenad Golubić.
- Prepoznali smo u njemu vrijednog košarkaškog radnike, spremnog na jako puno truda, učenja i rada, imao je tu neku 'iskru', a i bio je praktički besplatan. Nikad nije pitao za nove, haha – našalio se usput Golubić.
Unatoč svemu tome, Cesar je već za par godina s košarkašicama Vindija, stigao do kvalifikacija za Prvu ligu. Tih dana sjeća se i Nenad Kovačić, koji je kao novinar Večernjeg lista pratio intenzivno igre ŽKK Vindi.
- Klub je podigao praktički iz 'pepela', bez ikakve velike podrške, iz godine u godinu djevojke su napredovale, sve do ulaska u prvu ligu, s praktički cijelom domaćom ekipom. Cure su od dvorane šeste osnovne škole stigle u elitni rang domaće lige – istaknuo je Kovačić, istaknuvši i nekoliko detalja iz tih sezona.
Sa ŽKK Vindi od školske dvorane do Prve lige
Svega toga s ponosom se sjeća i Dražen Cesar 'Pižon', koji je istaknuo i anegdotu s prve utakmice, tada ekipe u A2 (Drugoj) ligi.- Gostujemo u Zagrebu, kod Pešćenice, utakmica je završila rezultatom 99:38. Igrali smo stvarno loše, nedostajalo nam je doduše i sedam igračica, a negdje prekdraj utakmice zove me Knolmajer, nek zovem time out, i on njima govori, samo da ne padne 'stotka', branimo to. I nakom utakmice, poraza od preko šezdeset razlike, mi idemo doma, a cure pjevaju. Ja neznam gdje da se okrenem od srama, ljutnje, radi poraza, a one sretne jer nije pala 'stotka' – sjeća se Dražen Cesar.
Vrlo brzo ekipa se ustabilila, stigla i do vrha tablice.
- Svemu tome je zaslužan nevjerojatan rad ovih cura, svakodnevnih treninzi, vikendom i višesatni. Stvarno im hvala na tome – rekao je Cesar.
Djevojke su 2003. godine igrale i kvalifikacije za Prvu ligu, a 2004. godine i ušle u Prvu ligu, što je bio fascinantan uspjeh. Ključna je bila pobjeda u Rijeci, a Cesar se prisjetio kako je slavlje bilo neponovljivo.
Klub je činila mala, ali složna zajednica košarkaških fanatika, a funkcionirao je kao jedna velika 'obitelj'.
- Sjećam se tih dana, Cesar je bio veliki motivator i pokretač, pa je tako klub imao i svoju himnu, šalove, prvi od svih klubova imali su i svoju Internet stranicu, a pamtim go i po činjenici da sam na jednu utakmicu Prve lige, kao novinar putovao avionom, u Dubrovnik – istaknuo je Kovačić.
Cesar kao MVP košarkaški trener Varaždinske županije
Nakon ŽKK Vindi Cesar se ponovno okrenuo dečkima, u novooformljenoj Školi košarke Varaždin, kojiu je vodio još jedan športski fanatik Sead Žunić, gdje je boravio 2006. i 2007. godine, i tu se ponovno posvetio stvaranju igrača.Potom odlazi u prvi mandat u KK Grafičar, 2008. godine, potom se opet vraća u Vindiju, potom i u žensku košarku u ŽKK Vindi. A svoj novi trenerski 'vrhunac' doživljava ponovno u ludbreškom Grafičaru, gdje je trener do 2012. do 2014. godine, kada pobjedom u Virju kod Podravca stiže i do vrha A2 lige, kasnije i do igranja Prve lige.
- Uspavani gradić postao je košarkaška prijestolnica. Bilo je to tri godine fantastičnog projekta Siniše Besera, a na njegovom i radu Dražena Cesara, klub je igrao protiv vrhunskih ekipa, a Bender i Žižić su opasno 'živjeli' tih dana u Ludbregu – sjeća se tih dana Neven Jerbić.
- Nije mu bilo teško potegnuti i stotinu kilometara samo da pogleda neku utakmicu, statistiku je doveo do savršenstva, a dobio je i priznanje za trenera godine u Ludbregu. Zaslužio je veliko priznanje za njegovu kvalitetu, predanost radu i odanost klubu Grafičar, stoga ga se Ludbrežani uvijek rado sjećaju. Dražene hvala ti za sve što si učinio za košarkaški sport i da smo se osjećali životno – istaknuo je Neven Jerbić.
- Surađivao sam s mnogim trenerima u našem kraju, sve ih dobro upoznao, ali Dražen Cesar je vjerojatno MVP košarkaški trener u Varaždinskoj županiji – ustvrdio je Jerbić.
Posljednjih godina Cesar je ponovno u Varaždinu, u KK Vindija, aktivan na stvaranju novih igrača, ali i više o stvaranju i odgoju u kvalitetne ljude.
Sportska knjiga desetljeća u Varaždinu
Okupljenima se obratio i izdavač knjige Robertino Bartolec, iz izdavačke kuće Modernist, koji je istaknuo Cesarovu predanost knjizi. Istaknuo je i da je sve odlično zamislio, napravio koncept, pripremio, stoga je njima preostalo tek grafički urediti knjigu.- Imao sam dosad stotinjak promocija knjiga, i moram priznati da na niti jednoj u Varaždinu nije bilo ovoliko ljudi – istaknuo je Bartolec.
- Dražen je vrlo inteligentno nadogradio novinske isječke svojim komentarima, mislim da je to velika kvaliteta ove knjige. Time smo mi mogli doživjeti Dražena i kao trenera i čovjeka – istaknuo je Bartolec, prepričavši i nekoliko detalja iz knjige, koji mogu dočarati Dražena.
- Ovo je nesumnjivo sportska knjiga deseteljeća u Varaždinu, provjerio sam što je izdano posljednjih deset godina, ali ova je iznad svih. Iz nekoliko razloga, prije svega jer spominje čak 200 imena s kojima se tijekom karijere sretao. Jedna stvar je nevjerojatna kod Dražena, gdje nema čak pandana u Varaždinu, a i šire. Posebno je upravo to što je Dražen primjerice iz 'pepela' djevojke iz Šeste osnovne škole doveo do Prve lige. To je nešto neusporedivo pa čak u bilo kojoj sferi života u Varaždinu – istaknuo je Bartolec.
Uistinu, knjiga je vrlo zanimljiva, posebna, a svi koji nisu stigli, knjigu mogu nabaviti i sljedećih dana u Književnom salonu Korzo, na Trgu Kralja Tomislava (Korzu).
Na kraju ove košarkaško-sportske svečanosti, okupljenima se obratio i sam Dražen Cesar, zahvalio svima koji su sudjelovali u nastajanju knjige, a posebno svojoj obitelji.
- Knjiga govori i šalje samo jednu poruku, da sport, posao, škola, fakultet mogu i idu zajedno. To je jedan poruka pozitive, poruka zajedništa, koju šalje ova knjiga. Kada vidim tko se sve okupio danas, mogu reći da sam ja danas najbogatiji čovjek na svijetu – poručio je Dražen Cesar.
https://twitter.com/ModernistN
modernist@modernist.hr
www.modernist.hr
No comments:
Post a Comment