Monday, May 30, 2022
Dodjelom književne nagrade "Mladi Krleža 2022." službeno je otvoren novi ciklus natječaja "Mladi Krleža 2023." (za pisce/rukopise autora Varaždinske i Međimurske županije do 35 godina)
Sunday, May 8, 2022
Intervju - Robertino Bartolec povodom
Svjetskog dana knjige 2022. (Varaždinska televizija):
https://www.youtube.com/watch?v=BPf3IW6xLl0
Wednesday, March 2, 2022
- esej povodom nove knjige Miroslava Klemma "Baština-Tu pokraj nas" -
SEOSKA BAŠTINA-
resurs nove društvene kohezije
Kroz stručnu i znanstveno iznimno potkrijepljenu mrežu poveznica Miroslav Klemm nastavlja seriju knjiga o arhitektonskim značajkama sjeverozapadne Hrvatske recentnim izdanjem “Baština – tu pokraj nas”. Evidentno, proučavanje odnosno jačanje osjećaja i osviještenosti za sve aspekte gradogradnje, dinamiku prostornih evolucija s polja artizma/dizajna kao i s polja sociologije/svjetonazora, simbiotički je résumé i suština ove već prilično obimne edicije. Dakako, pristupačnošću rafiniran stil i rijetka sposobnost da se kratkim, jezgrovitim i komunikativnim pasusima (uz fotografije) sverazumljivim opisima ispiše i približi najdublje te najsloženije fenomene graditeljske ostavštine Varaždina – krasi novu publikaciju kao i pet prethodnih (“Izgubljeni grad” 2010., “Nepoznato cvijeće Varaždina” 2011., “Stoljeća oko nas” 2013., “Varaždinski zvjerinjak” 2015., “Nepoznata lica Varaždina” 2018.). Uz jednu krucijalnu distinkciju. Dok dosadašnji niz pri čitanju (i gledanju!) upućuje na “skrivene” arhitektonske emerzije urbane panorame Varaždina, strogog centra grada te izvornog povijesnog estetskog kanona, “Baština” odmakom analitički ponire u seosku/ruralnu/zavičajnu riznicu Varaždinske županije kao nešto specifično o čemu se nedovoljno zna i(li) nedostatno brine. Dapače, u okvirima sveukupne kulturne baštine, konsenzus je, tradicijsko graditeljstvo predstavlja važan dio – koliko zbog svoje jedinstvenosti i neponovljivosti, toliko i kao svjedočanstvo opstanka u vremenu i prostoru. Međutim, i pored činjenice da su upravo tradicijski oblikovani prostori nekad predstavljali najveći dio naseljenog prostora Varaždinske županije uopće, autohtona arhitektura je prečesto u ime “suvremenosti” podcijenjena i izložena nepromišljenom kopnjenju/degradaciji. I zbilja, do ove knjige Miroslava Klemma o toj temi (ovdje) još nitko nije progovorio na način da kontekstualizira i locira gradbeni opus. A period koji obuhvaća pojavu knjige (2022. godina) predstavlja domovinski najizazovniji trenutak, jer kurentnim popisnim rezultatima (maltene pola milijuna ljudi je manje u ovoj zemlji od posljednjeg registra stanovništa, uz statistički faktor da je selo u Hrvatskoj doslovno u iščezavanju od naraštaja) nacionalno smo kompromitirani baš u svom intimnom bitku, u autohtonosti, što izloženu tematiku “Baštine” čini u potpunosti aktualnom i potrebitom.
Premostiti te ekstremne depopulacijske uzmake znači obasjati i reaktualizirati lokalne karakteristike jer to je u punini povijesnog značenja (duhovnog, kulturnog, umjetničkog, baštinskog) licenciran valorizator i jamac kontinuiteta autentičnosti vrela cjelokupnog ozračja identitetskog korpusa.
Svjestan navedenih implikacija - temeljito informiran i izvrsno upućen u materiju o kojoj piše, a ujedno eruditski educiran specifičnom autorskom interpretacijom napraviti navode i detalje podložnima najširoj čitateljskoj publici - šesta knjiga Miroslava Klemma u arhitektonskoj kolekciji obiluje pokazateljima s etnonima u kojima sam boravi i foto-bilježi. To osobno (nekabinetsko) sučeljavanje čini knjigu gotovo pa kapitalnim istraživačkim djelom, relevantnim okvirom za svako buduće znanstveno ispitivačko studiranje kompleksnih i često historijski zamršenih odrednica vezanih za hrvatsko selo, za prostor i vrijeme izvjesno mitskih silnica, gdje su kulminirali brojni narativi koji su nerijetko znali eskalirati u periferne ali zato ne manje kuriozne regionalne stereotipe. Zbog toga Miroslav Klemm u “Baštini” u što širem luku (... Biškupec, Črnile, Gojanec, Podrute, Presečno, Varaždinske Toplice, Tužno, Stažnjevec...) zaokružuje motive koje obrađuje, naravno naslućujući kako će ih danas-sutra nadograđivati i drugi autori, divergentnih estetsko-idejno-teorijskih afiniteta. Otuda mu je ambicijom dati objektivan rakurs, trenutno viđenje stvari koje će biti premisom jednog velikog mozaika o dobu, ostavštini i ljudima – tu pokraj nas. Polazeći od pretpostavke da se čuvaju sjećanja jednog naroda (i) usmjeravanjem pogleda na arhitekturu, omogućava savršenu rekonstrukciju identiteta. I Varaždinska županija je u tom pogledu perfektan sistematizacijski poligon jer iz svoje prošlosti nudi primjere velebnih razmjera, koji nisu uvijek idilični, ali su bogati idejama, obilježjima, ornamentima. Istina, stanje jest kakvo imamo: zubom vremena prevladavaju vizualno objekti znatno konfliktne razine strukturalne nekonsolidiranosti, funkcionalne deplasiranosti, loše supstandardne forme, svenaokol vegetacijske razbarušenosti, u fazama nužnog rezbarskog, rekonstrukcijskog, restauratorskog, zidarskog, lakirskog retuša. No autor razumije da većina tih kuća izvorno ionako ima konkretnu konzervativnu namjenu (toplina zajedničkog doma), međutim istovremeno briljantno plasira u objašnjenjima svaku partikularnost okolnog prostora/prirode, svjesno tempiranu težnju virtuoznosti i dekorativnosti, čistoću i preciznost obiteljskog patosa i sentimenta, pri čemu se osjeća, prodirući iz najdubljih vremenskih matrica, jedinstvena kulturalna gramatika. U isti mah panoramski i intiman portret sela, oronulim kućama, zapuštenim vilama, pauperiziranim kletima, skrhanim kolibicama... ispisan je vlastiti osjećaj pripadnosti mjestu i povijesti, patrimonium koji treba revitalizirati, kad svaki potok isključivo od izvorišta prema bliskim rijekama i dalekim morima teče, noseći permanentno i nepatvoreno do konačišta svoju esenciju, svoj telos...
I nije se teško složit s Miroslavom Klemmom, seoska ostavština najljepši je, najromantičniji - mada najzapušteniji - biser Varaždinske županije. Uostalom, sve više sazrijevaju tendencije u smjeru uređenja i ponovnog vraćanja u život tih zavičajnih gradbenih krajobraza, da se te nekad skromne ali prekrasne seoske rezidencije fasadno preurede, renoviraju, novim sadržajima vrate u život kao imidž destinacije. Iako su okućnice zarasle u korov, sama pročelja sve više preuzimaju biljke penjačice, ruinirane žbuke hlade sjene visokih trava i stabala, kroz deklasirane prozore u unutrašnjost uvlače se mraz, studen, kiše i vjetrovi, ti se temelji, zidnice i krovišta bez obzira na dekade i stoljeća i nadalje vrlo dobro drže i svjedoče o kvaliteti gradnje – drugim riječima, stameni su zagovornici karaktera te integriteta. Umjesto da nostalgijom gledamo spektar fotografija kao kulise bez duše i žive atmosfere, one su, sada više nego ikad, mjesto za iscjeljivanje, za ponovno nalaženje ljubavi, razloga, prema sebi, drugima, prirodi..., inspiracija i točka za novu kreaciju. Zaista, u osnovi treba minimum adoracije naspram naše hereditarnosti da seoske sadržaje tankoćutno uredimo/vratimo izvornim koncepcijama, određenjima, strukturama, oblikovanjima, namjenama... Stvarajući u Varaždinskoj županiji izvan urbanih centara impresivan ruralni historicistički perivoj, mjesto ekološke, poljoprivredne populacijske rekuperacije. Nauštrb iseljavanja i iščezavanja generator i resurs nove socijalne kohezije, organiziran prostor dobrodošlice, zdravlja, okupljanja, druženja.
Ovom knjigom Miroslava Klemma plemenita poruka je jasna: suočeni s nizom okolnosti koje ugrožavaju opstanak legata, baštine ruralnih područja (depopulacija, odsustvo tradicionalnih materijala, zanata i vještina, nedostatak sredstava i mnogi drugi), moramo snaći načine očuvanja koji će, s jedne strane, osigurati zaštitu autentičnosti, a s druge omogućiti korespondenciju sa suvremenim zahtjevima života – čineći ta područja ponovno atraktivnima za radost i podstrek, ali i za investiranje i turistički održivi razvoj.
(Robertino Bartolec, veljača 2022.)
“Baština-Tu pokraj nas", autor Miroslav Klemm
Modernist nakladništvo, 104 str., 80 fotopriloga u boji, šivani uvez, ISBN: 978-953-7281-69-4, cijena: 80,00 kn, www.modernist.hr
Književni natječaj "Mladi Krleža" 2021./2022.
Prosudbeni žiri – na Natječaju za neobjavljene rukopise mladih autora iz Varaždinske i Međimurske županije (do 35 godina), koji literarno (umjetničko-kreativnim diskursom) progovaraju o suvremenosti, stvaralački i tematski analiziraju aktualnost u najširem smislu tog pojma (kulturno, društveno, ekološki, civilizacijski...) – prvom nagradom izdvojio je prozni rukopis
"Putevima krijesnica";
autor Filip Svetec
Prva nagrada uključuje tiskanje/publiciranje knjige izabranog rukopisa.
Svečana dodjela nagrade/knjige organizira se na
Svjetski dan kulturne raznolikosti
(21. svibnja); kad se raspisuje i novi ciklus natječaja 2022./2023.
Zahvaljujemo svim kandidatima!
www.modernist.hr
Wednesday, January 12, 2022
Wednesday, October 27, 2021
Likovni opus Gorana Merkaša-
u pripremi varaždinska knjiga desetljeća
23. 10. 2021. godine (dan kada nas je 1996. napustio najveći varaždinski likovni umjetnik posljednjih 50 godina – Goran Merkaš) u svečanoj i radosnoj atmosferi - Coffee & Club "Kod Grgura", navedenog nadnevka, od 20:00 h – održao se hommage "povodom sjećanja na Gorana Merkaša", ali i povodom 'faire connaitre', javnog priopćenja kako je u publikacijskoj pripremi književno izdanje opusa tog velikog umjetnika. Naime, Modernist nakladništvo ugovorno je steklo prava na književnu publikaciju od strane obitelji Merkaš – i time će konačno iznimna plakatna (gotovo 90 artistički besprijekornih vizualnih teatarskih artefakata), slikarska i crtačka ostavština biti kumulirana u jednom izdanju, što je neupitno jedan od najvećih varaždinskih umjetničkih pothvata od neovisnosti. Podsjećamo, Merkaša možemo smatrati najvećim varaždinskim slikarom unatrag pedeset godina. Naime, upravo je godina 1977. važna za tu kontekstualizaciju, jer te nas je godine napustio Miljenko Stančić, odnosno, to je trenutak kad Goran Merkaš započinje stalni angažman u HNK Varaždin, oblikujući gotovo sve plakate (djelujući pored toga i kao scenograf te dizajner svih ostalih tiskovina) za predstave sve do prerane smrti (1996.). U tom je razdoblju u žanr plakata utkao zapanjujući tematski sloj i način artikulacije crtežom/slikom – afirmirajući taj vid stvaranja najrespektabilnijim umjetničkim dionikom, kanonom snažne estetske vizualnosti. Nezaboravna je činjenica ere Gorana Merkaša – svaka nova kazališna predstava u Varaždinu čekala se jednakim zanimanjem kod publike glede uprizorenja na daskama kao i s plakatnom vizualizacijom u izlozima. Merkaš je bio konstitutivni, nezaobilazni čimbenik ukupnog djelovanja varaždinskog kazališta – i to je jedinstven slučaj u svijetu, zapravo dokaz magije i energičnosti njegovog slikarstva, talenta koji je pedeset godina nedosegnut. Dakako, pored plakata knjiga u pripremi uključivat će i njegove slike, crteže, kolaže, skice, kao i kultno djelo "Posljednji doručak" (o kojem Marina Baričević piše: "... jutarnja gozba saveza života i njegove žrtve, umjetnošću svjetlost spoznaje..."). Nažalost, i 25 godina nakon njegove smrti nije postojala nikakva iole serioznija publikacija koja bi cjelovito i primjereno (kako domovini tako i svijetu) predstavila taj fantastični opus, što je, pišući o Merkašu, i Marina Baričević precizno anticipirala: "U biti Merkaševe poetike je ljudska sudbina, čovjekova potraga za sobom, želja za potvrdom u svijetu na koji smo osuđeni, u kome se gubimo..." Modernist nakladništvo (zahvaljujemo obitelji Merkaš!) korigirat će povijesni 'faux pas', čime ujedno Modernist nakladništvo (uz ostale realizirane programe, manifestacije, evente...) demonstrira godinu 2021. kao razdoblje nemjerljive i neusporedive kontribucije kako varaždinskoj tako i nacionalnoj kulturi...
Youtube prilog VTV-a:
https://www.youtube.com/watch?v=gAvHmSSI95I
www.modernist.hr Facebook: Modernist nakladništvo







